Organizacije ANIMA, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek izražavaju svoju zabrinutost zbog ograničenog karaktera Sporazuma o izručenju između Crne Gore i Hrvatske, koji ne omogućuje izručenje vlastitih državljana okrivljenih i za ratne zločine. Po mišljenju članova ovih organizacija to je ozbiljan propust, koji bi se moglo i trebalo ispraviti.

Razlozi zbog koji je nužno ispraviti navedeni propust su sljedeći:

1. Nedjela vezana za ratne zločine su u pravilu najteža kaznena djela (Sporazum predviđa mogućnost izručenja samo za djela organiziranog kriminala i korupcije) i neprocesuiranje počinitelja ratnih zločina još uvijek opterećuje brojne porodice i čitavo društvo u obje zemlje.
2. Uključivanje mogućnosti da se izruče vlastiti građani i zbog optužbi za ratne zločine bilo bi u skladu s načelima pravednosti jer se radi o najtežim zločinima, bio bi to i doprinos izgradnji međusobnog povjerenja i značajan korak ka raščišćavanju događaja iz prošlosti koji opterećuju obje zemlje.
3. Potencijalna mogućnost izručivanja vlastitih građana optuženih za ratne zločine u drugoj zemlji bio bi poticaj za intenzivniji rad domaćih pravosuđa (npr. Crna Gora još uvijek nije procesuirala ni jednu osobu zbog ratnih zločina izvršenih na teritoriju Hrvatske, osobito u svezi s opsadom Dubrovnika, niti je nadležno državno tužilaštvo provelo djelotvornu istragu.)
4. Takva klauzula u Sporazumu bila bi u skladu s praksom EU. Europski nalog za uhićenje omogućuje izručenje vlastitih državljana državi članici koja ih traži zbog kaznenih djela u koja, prema težini djela i mogućoj kazni, ratni zločini svakako spadaju.

Prijedlog gore navedenih organizacija je da se u Sporazum o izručenju okrivljenih između Crne Gore i Hrvatske uključi mogućnost izručenja i osoba optuženih za ratne zločine.

Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Velija Murić, predsjednik Crnogorskog komiteta za ljudska prava

Vesna Teršelič, voditeljica, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Zoran Pusić, predsjednik, Građanski odbor za ljudska prava Zagreb
Katarina Kruhonja, Centar za mir i nenasilje i ljudska prava Osijek

Tagovi: hrvatska crna gora ratni zločin suđenje