"Pravomoćno osuđeni pa oslobođeni ratni zločinci su ne samo politički aktivni, nego i na važnim položajima poput zastupničkog mjesta u Saboru, i javno prijete bez sankcija. To je razlog zbog kojega još nemamo znanstvenu analizu presude Ustavnog suda Glavašu. Znanstvenike je strah ratnih zločinaca", ustvrdila je Đurđević

Hrvatska nije uspjela riješiti nijedno pitanje pravosuđa zbog kojeg je primljena u Europsku uniju, ustvrdila je danas u Zagrebu profesorica Kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević.

Govoreći na međunarodnoj konferenciji "Pravda nakon Haaga", Đurđević je ustvrdila kako Hrvatska nije uspjela riješiti problem neučinkovosti kaznenog pravosuđa u najtežim predmetima, kao što su ratni zločini i korupcija u visokoj politici i biznisu.

Podsjetila je kako postoji "kontinuirano nepovjerenje građana u pravosuđe", te da je Hrvatska "posljednja u Europi, pa i u svjetskim razmjerima vrlo nisko po stupnju povjerenja u pravosuđe".

Đurđević je navela konkretan problem slobodnoga govora o ratnim zločinima u Hrvatskoj. "Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu", kojemu je Đurđević predsjednica, organizira stručni skup o ustavnome sudovanju u Hrvatskoj, na kojemu će se analizirati važne presude što ih je Ustavni sud donio u proteklih nekoliko godina.

Nitko, međutim, od akademskih ili praktičarskih pravnih stručnjaka nije se javio da analizira presudu Branimiru Glavašu. "Pravomoćno osuđeni pa oslobođeni ratni zločinci su ne samo politički aktivni, nego i na važnim položajima poput zastupničkog mjesta u Saboru, i javno prijete bez sankcija. To je razlog zbog kojega još nemamo znanstvenu analizu presude Ustavnog suda Glavašu. Znanstvenike je strah ratnih zločinaca", ustvrdila je Đurđević.

Ona je upozorila kako se "elita u Hrvatskoj ne bi trebala uljuljkati u uvjerenje da je Hrvatska ulaskom u EU riješila problem vladavine prava, jer mora biti svjesna reverzibilnih procesa u mnogim državama". "Pred nama je vrlo izgledan pesimistički scenarij raspada EU", kazala je Đurđević, podsjećajući na slučaj Mađarske i Poljske.

"EU je danas na tom stupnju povezivanja, utemeljenog na povjerenju i međusobnom priznavanju presuda, da nepostojanje neovisnog pravosuđa u jednoj zemlji ruši cijeli sustav EU", kazala je Đurđević, predviđajući kako će se EU podijeliti na "Europu više razina i integracija".

"S obzirom na stanje vladavine prava i odnos prema ratnim zločinima, posve je jasno na kojoj će se strani naći Hrvatska, ako što prije ne promijeni dosadašnji smjer", upozorila je sveučilišna profesorica prava.

Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je kako Hrvatska i njezina historiografija gaje "selektivan i tendenciozan" odnos prema Domovinskom ratu i ostavštini Haškoga suda."Priznaje se samo ono što Hrvatskoj ide u korist, a odbacuje ono što ne ide", dodao je, te poslijeratna društva u bivšoj Jugoslaviji nazvao "shizofrenim društvima", jer su deklarativno antifašistička, dok u njima buja revizionizam i poricanje.

Javno mnijenje, tvrdi Klasić, više ne oblikuju znanost i obrazovanje, nego "nogometaši, muzičari, influenceri, političari i opskurni intelektualci".

"Čini se da ljudi naprosto ne žele čuti istinu. Argumenti znaju proizvesti čak i kontraefekt. Dok društvo ne postigne konzenzus da su ratni zločini neprihvatljivi, a u Hrvatskoj da je NDH bila zločinačka tvorevina, te dok ne dobijemo vlasti koje će takav civilizacijski konsenzus podržati i održavati, činjenice i istina neće imati utjecaja", ustvrdio je Klasić.

Dvodnevnu konferenciju "Pravda nakon Haaga" organizirali su Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba, Srpsko narodno vijeće, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za tranzicijsku pravdu Sense iz Pule.

Na skupu je sudjelovao i tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz, bivši glavni tužitelj Haškoga suda, koji je upozorio kako procesuiranje ratnih zločina i društveno suočavanje s nasljeđem rata nazaduje u cijeloj regiji.

Izvor / Novi list, 10. listopada 2018. / autor Boris Pavelić

Tagovi: