U Hrvatskoj i regiji dosad prikupljeno 250.000 potpisa za REKOM
U dosadašnjem dijelu kampanje više od 250.000 ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije potpisima je podržalo inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše SFRJ (REKOM) a u okviru kampanje prikupljanja potpisa potpore građana koja je započela 26. travnja 2011. Kampanja za osnivanje REKOM-a provodi se u više 150 gradova širom Hrvatske i regije.
Osnivanje REKOM-a javno su podržali i predsjednici Republike Hrvatske Ivo Josipović, Republike Srbije Boris Tadić i Republike Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić, predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić, Europska komisija, Pododbor za ljudska prava Europskog parlamenta, Odbor za vanjske poslove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Odbor za europske integracije Narodne skupštine Republike Srbije, Parlament Crne Gore, kao i više od 2.000 uglednih pojedinaca/ki iz regije koji/e su javno odaslali podršku REKOM-u i poruku važnosti suočavanja s prošlošću u regiji.
Inicijativa za REKOM u Hrvatskoj je prvu
veliku javnu podršku dobila od predsjednika Republike Ive Josipovića
iskazanu na Forumu za tranzicijsku pravdu održanom u Zagrebu 16.
listopada 2010., te ponovljene na sastanku održanom 16. svibnja 2011. u
Uredu predsjednika na kojem su sa predsjednikom razgovarali predstavnici
Koalicije za REKOM iz Hrvatske.
Predsjednik Republike tijekom
još jednog u nizu susreta s predstavnicima Koalicije za REKOM odaslao je
javnu podršku ciljevima Inicijative posebno istaknuvši potrebu da se poduzmu svi napori kako bi se poklonili svakoj žrtvi.
"Utvrđivanje sudbine nestalih, odavanje počasti žrtvama je ono gdje
također prepoznajem kapacitete buduće regionalne komisije i na tom tragu
potrebno je uložiti dodatne napore cjelokupnog društva a sve kako bi se
pružila satisfakcija obiteljima žrtava" - istaknuo je predsjednik
Republike.
U Hrvatskoj se prepoznavanje Inicijative za REKOM
kao važnog koraka ka pomirenju i solidarnosti i razumijevanju za patnje
pripadnika drugih nacija i vjeroispovijesti nastavilo sa podrškom
Socijaldemokratske partije Hrvatske. Delegacija Koalicije za REKOM
Hrvatska sastala se sa čelnim ljudima SDP-a u sastavu: Ingrid Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko i Davorko Vidović
koji su izrazili svoju podršku Inicijativi za REKOM. Ingrid
Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko su ujedno dali i
svoj potpis podrške, te izrazili svoj stav kako bi glasali za usvajanje
REKOM-a kada bi se danas o njemu raspravljalo u Hrvatskom saboru kad bi
se odnosio samo na utvrđivanje činjenica o svim žrtvama. Postavili su
puno pitanja o Prijedlogu Statuta REKOM-a i složili se i kako
najproblematičnijim dijelom u Statutu REKOM-a smatraju zadatak Komisije
da istraži političke i društvene okolnosti koje su odlučujuće
doprinijele izbijanju ratova ili drugih oblika oružanog sukoba, kao i
činjenju ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava.
Predložili
su i da se u vrijeme Kampanje prikupljanja potpisa održi još jedan
javni skup sa predstavnicima političkih stranaka na kojem bi se dodatno
raspravilo o Inicijativi za REKOM i koji bi otvorio predsjednik
Republike Ivo Josipović.
Inicijativu za REKOM je na sastanku s
predstavnicima Koalicije za REKOM bezrezervno svojim potpisom pružio i
saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin.
Dan prije, 18. svibnja 2011. održan je sastanak sa Miloradom Pupovcem iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Ratkom Gajicom koji su podržali osnivanje REKOM-a, što je Gajica i potkrijepio potpisom podrške.
Izuzev njega, svoje potpise podrške dali su i mnogi drugi političari i političarke širom Hrvatske: Edi Štifanić - gradonačelnik Poreča, Eđidio Kodan - predsjednik Gradskog vijeća Grada Poreča, Franko Vidović - dogradonačelnik Šibenika, Danijel Marušić - župan Brodsko-Posavske županije, Davor Vlaović - zamjenik župana Brodsko-Posavske županije, Antun Klarić - prvi Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, Ilijana Vrbat Pejić - zamjenica gradonačelnika Slavonskog Broda, Damir Jelić - gradonačelnik Karlovca, Pavle Kalinić - pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama, Nenad Stazić - saborski zastupnik (SDP), Karolina Leaković - saborska zastupnica (SDP), Dejan Jović - glavni analitičar Predsjednika Republike i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Gordana Sobol (SDP)...
Osim
gore navedenih političara i političarki koji su izrazili svoju podršku
Inicijativi za REKOM održani su sastanci i sa ostalim vodećim političkim
strankama u Hrvatskoj: Marijanom Petir (saborska zastupnica, HSS), te Vesnom Pusić (saborska
zastupnica, HNS) koji su pokazali veliki interes za Inicijativu te
obećali da će unutar svojih stranaka raspraviti mogućnost i način
podrške istoj.
U petak, 20. svibnja održan je i sastanak s hrvatskim Ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem
(HDZ), koji je u u ime Vlade RH primio predstavnike/ce Koalicije za
REKOM. Tijekom razgovora ministar Bošnjaković je informiran o tijeku
kampanje prikupljanja potpisa podrške kao i procesima zagovaranja
Inicijative kod političara, političkih stranaka i zastupnika Hrvatskog
sabora. Kako je istaknuto od strane predstavnika Koalicije, REKOM će
imati puni smisao samo kao službena institucija, u čijem osnivanju i
radu aktivno sudjeluju sve post-jugoslavenske zemlje. Osnivanje REKOM će
biti moguće jedino ako vlade zemalja u regiji o tome postignu
suglasnost i u tom smislu donesu potrebnu političku odluku.
Snažna politička i široka društvena podrška inicijativi dolazi i ostalih zemalja u regiji, ali i i europskih institucija.
Tanja Fajon,
europarlamentarka iz Slovenije, koja je već ranije podržala REKOM, na
Trinaestom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska
– Europska unija ponovno je izrazila svoju podršku te rekla da se
polako umanjuju napetosti među državama regije koje postaju sve
zanimljivije Europi. U tom kontekstu pohvalila je osnivanje Inicijative
za REKOM, posebno što na račun Hrvatske iz Bruxellesa još stižu kritike
po pitanju suđenja za ratne zločine i rješavanja pitanja izbjeglica.
Važno je napomenuti kako stanovit broj političara, i to iz najčešće (radikalno) desno orijentiranih političkih stranaka, ne podržava Inicijativu za REKOM.
Primjerice,
iako su potpis za REKOM dali lideri Liberalno demokratske partije i
Lige socijaldemokrata Vojvodine, jasno je kako podrške neće biti kada je
riječ drugim, desno orijentiranim strankama u Srbiji. Svojim medijskim
istupima potvrdili to u stranački kolege Tomislava Nikolića, kao i Šešeljevi Radikali.
“Za
koje utvrđivanje i šta mi tu da uradimo? I šta oni mogu da urade za
ispitivanje zločina? Valjda to treba da rade institucije”, rekao je
stranački kolega Nikolićevih Naprednjaka Dragan Šormaz,
a na komentar da je inicijativa i pokrenuta pod utjecajem da
institucije to ne rade, je rekao :“Pa sigurno je da oni ne mogu. Ko će
da bude istražitelj, ko tužitelj, a ko sudija tu? Ko, Nataša Kandić?”
Sličnog je stava i Šešeljev zamjenik Dragan Todorović:
“Znate, naša partija uvek prepoznaje pozadinu nekih poteza, a u ovome
prepoznajemo novu prevaru koja nam se sprema i ni u kom slučaju je ne
bismo podržali”, rekao je Todorović.
U Hrvatskoj su svoje protivljenje Inicijativi izrazile stranke poput Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević
(HSP dr. A. Starčević) koje između ostalog na svojim internetskim
stranicama apeliraju na građane da „ne daju podršku ovakvim izmišljenim
komisijama, čiji je jedini cilj iskrivljavanje istine o Domovinskom ratu
i izjednačavanje agresora i žrtve, te iskrivljavanje srpske agresije na
RH i nametanje nam osjećaj krivnje zbog legitimnih akcija i legitimnog
prava na obranu od velikosrpske politike.“
Detaljan pregled do sada javno izražene političke podrške Inicijativi za REKOM u cijeloj regiji pogledajte u prilogu
Politička podrška inicijativi za REKOM