Za razliku od Vukovara i Sarajeva, zločin u Srebrenici fotografski nije dokumentiran, ne postoje autentični fotografski zapisi stradanja Srebreničana. Ono što smo vidjeli slike su preživjelih i žalujućih, te stotine lijesova s novoidentificiranima koji se svake godine na
obljetnicu srpskog osvajanja zaštićene zone UN-a 11. srpnja pokapaju na zajedničkom groblju u Potočarima.

Zagreb će zato dobiti svjetsku premijeru dosad još neizlaganih fotografija britanskog fotografa Tima Lovelessa s izložbom koja se otvara u petak 10. srpnja u Klovićevim dvorima.

Loveless je s istražiteljskim timom Haaškog suda fotografirao iskapanje masovnih grobnica oko Srebrenice dok su prikupljali dokaze za suđenja na Haaškom sudu. Jedini je koji je snimao ono što su istražitelji otkrili. Potresne fotografije prikazuju tijela onakva kako su zatečena u masovnim grobnicama, u grču, s neizgovorenim krikom užasa.

- Ova izložba je najveće svjedočanstvo tragedije u Srebrenici. Snaga tih fotografija usporediva je samo sa Pompejima: fotograf je zabilježio trenutak zločina, tako da se vidi svaki mišić, svaki grč - kaže za Jutarnji Jasmina Bavoljak, iskusna kustosica na dužnosti ravnateljice Klovićevih dvora.

Žrtvama su zavezane ruke i vezane oči prije egzekucije, piše u popratnom tekstu ugledna fotografkinja Sandra Vitaljić. Ali krvnici to nisu napravili da olakšaju njima, nego da
olakšaju sebi, kaže profesorica fotografije. Željeli su izbjeći pogled ljudi koje ubijaju, taj pogled koji ih podsjeća da se pred njihovim cijevima nalaze ljudska bića. Pogled koji će ih još godinama poslije proganjati u snovima, neutralizirali su tkaninom koja im je pomogla da
ruka na okidaču ne zadrhti, napisala je povodom izložbe fotografkinja poznata po ciklusu “Neplodna tla” u kojem prikazuje lokacije ratnih stratišta.

Tim Loveless (49) je bio angažiran da snima sudske dokaze, no kaže da je zbog važnosti toga što je vidio smatrao da je potrebno stvoriti još jednu razinu dokumentacije, takvu kakvu mi danas prepoznajemo i kao svjedočanstvo o stravičnom zločinu i kao umjetnički artefakt
univerzalne poruke.

U povodu 20. obljetnice stradanja više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, izložbu organiziraju Galerija Klovićevi dvori, novoosnovani SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu Pula i nevladina udruga Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Neposredno nakon
otvorenja u petak u 19 sati bit će organiziran razgovor o izložbi, u kojem će sudjelovati Mirko Klarin, glavni urednik novinske agencije Sense koja kontinuirano godinama prati suđenja u Haagu, Vesna Teršelič iz Documente i autor fotografija Tim Loveless, koji danas živi u
Aleksandriji u Egiptu.

Tim Loveless bio je dio tima haaških istražitelja koji su 1999. i 2000.. skupljali dokazni materijal za haaška suđenja zapovjednicima vojske bosanskih Srba optuženih za genocid i ratni zločin u Srebrenici. “Oni su jedini vidjeli masovnu grobnicu, točno onako kako
je izgledala prilikom iskapanja. Iz toga je bio vidljiv način egzekucije, što su sve koristili kao dokaz na suđenjima”, objašnjava Eugen Jakovčić iz Documente.

Lovelessove fotografije pomažu da masovni zločin dobije svoju vizualizaciju, koja nam omogućuje da shvatimo i prihvatimo ono što se dogodilo, tumači fotografkinja Sandra Vitaljić. Teško je shvatljivo da se usred Europe potkraj 20. stoljeća mogao dogoditi takav masovni
zločin bez reporterskih kamera, kaže ona. Fotografije britanskog snimatelja zato su iznimno svjedočanstvo o zločinu a istodobno, ističe Sandra Vitaljić, imaju univerzalnu vrijednost i mogu biti univerzalni prikaz stradanja i patnje poput velikih djela iz povijesti umjetnosti.

Izložba fotografija Tima Lovelessa dio je Snapshota, serije fotografskih izložbi u Klovićevim dvorima, najdugovječnijoj u Zagrebu. “To je bila ideja Marine Viculin da uspostavi dijalog između autora i njegovoh djela, a ja mislim da je vrijeme da napravimo korak dalje,
prema dijalogu između prošlosti i sadašnjosti”, kaže Jasmina Bavoljak. Ova izložba nastavlja se na projekt koji je vodila za vrijeme rata, “Oči istine”, u sklopu kojeg su fotografirali razrušenu baštinu.

Tim Loveless rođen je 1966. u Sussexu, studirao je fotografiju na Sveučilištu Kingston, a osim u BiH i drugim područima bivše Jugoslavije dokumentirao je forenzičke istrage i u Iraku. Dio njegovih radova korišten je kao dokazni materijal na suđenjima za ratne zločine. Od 1999. radi kao slobodni novinar na području Bliskog istoka i Europe.

Uz potresne crno-bijele fotografije, na izložbi u Klovićevim dvorima bit će predstavljen i dio bogate audiovizuelne dokumntacije koju je za vrijeme više od dva desetljeća rada Haaškog suda prikupila novinska agencija Sense, čiji mali tim novinara kontinuirano prati sva haaška
suđenja. Izvještavajući iz dana u dan o tome što je rečeno i viđeno u sudnicama, agencija Sense je prikupila na tisuće sati snimaka sa sudskih svjedočenja preživjelih, očevidaca i počinitelja zločina. Tu su i snimke iz srpnja 1995 prikazane u haaškim sudnicama., fotografije
mjesta zločina i zračne snimke, vojni dokumenti postrojbi koje su sudjelovale u napadu na Srebrenicu.

S namjerom da tu živu povijesnu građu vrati tamo kamo pripada, voditelj agencije Mirko Klarin prvo je osnovao Sense-Centar za tranzicijsku pravdu u Puli, a potom je taj pulski Centar osnovao Dokumentacijski centar Srebrenica, u suradnji s Memorijalnim centrom
Srebrenica u Potočarima. Srebrenički centar, sa svim dokumentima prikupljenima na suđenjima za genocid u Srebrenici, otvoren je lani u rujnu, a sličnu trajnu prezentaciju haaških dokaza Mirko Klarin priprema za Vukovar, Sarajevo, Kosovo, Prijedor i druge gradove.

Kompletna dokumentacija, koja će se po skorom zatvaranju Haaškog suda morati iseliti iz Haaga, trebala bi biti pohranjena u Puli, a Pula će biti središte iz kojeg će novoosnovani Centar za tranzicijsku pravdu širiti svoje akcije po regiji.

- Od grada i županije dobili smo divan prostor u centru Pule, ali obnova se odužila pa još nismo spremni za preseljenje - kaže Mirko Klarin za Jutarnji.

- Cilj nam je da u gradove poput Vukovara i Sarajeva prenesemo dokumentaciju koja je vezana za njih. Suđenja su trajala godinama i na njima je utvrđeno jako puno činjenica ali ljudi to ne znaju, i bez ovakvih akcija to ne bi ni saznali - objašnjava šef agencije Sense.

U Zagrebu će u Klovićevim dvorima za vrijeme trajanja izložbe Tima Lovelessa biti prikazani audiovizualni materijali u četiri od osam segmenata od koliko se sastoji prezentacija u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice.

Zagrebačka publika moći će vidjeti snimke sa suđenja i sažetak jedne od haaških presuda, zatim svjedočenja preživjelih sa srebreničkih stratišta, koji su o strašnom zločinu progovorili još 1995. Snimljeni su i iskazi “nevoljnih svjedoka”, bivših pripadnika vojske i policije Srba u BiH koji su ispitani u sudu u Haagu i tamo govorili što su znali o masovnim likvidacijama.

- Srebrenica je jedan od najbolje istraženih zločina, često se kaže da je to bila najveća kriminalistička istraga u 20 stoljeću. Sve znamo, sve su kockice posložene, jedino ne znamo zašto - kaže Mirko Klarin. Jedini koji zna je onaj kojem se danas za to sudi u Haagu: Ratko Mladić, zapovjednik srpske vojske u BiH.

Jutarnji list, autorica Snježana Pavić, Datum objave 09. srpnja 2015.

Tagovi: