Ako osobe osuđene za teške ratne zločine i kriminal budu odlučivale kakvi će biti zakoni u Republici Hrvatskoj, možemo se samo sa zebnjom pitati kakav će to poguban utjecaj imati na hrvatsko društvo i ostavljanje mogućnosti da nam se to dogodi nije demokracija, nego najgora zloupotreba demokracije – upozorila je na konferenciji za novinare ispred Sabora uoči rasprave o prijedlozima promjena izbornih zakona  inicijativa „Svi mi za Hrvatsku svih nas“ i zatražila podršku za vlastiti amandman kojim se zabranjuje kandidiranje pravomoćno osuđenim osobama za neka od najtežih kaznenih dijela poput ratnih zločina i ratnog profiterstva.

„Treba zabraniti kandidiranje osobama koje su osuđene za najteža kaznena djela poput ratnih zločina, zloupotrebe položaja i ovlasti što znači da ne smijemo dopustiti da oni koji su ratni zločinci i koji su ubijali, pljačkali, da zloupotrebljavaju politiku i našu Republiku“, istaknuo je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, a Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava dodao: „Ovo nije samo rušenje ugleda Sabora, nego predstavlja opasnost za Hrvatsku, za onu Hrvatsku koja je pravna država i prije svega za Hrvatsku koja nastoji biti pristojna država za sve svoje građane. To da se u Saboru može dogoditi da čovjek koji je osuđen za najteže ratne zločine ili kriminal donosi zakone koji će vladati u Hrvatskoj, možemo se samo sa zebnjom upitati kako će to djelovati na društvenu klimu u Hrvatskoj. To nije demokracija, nego najgora zloupotreba demokracije i zbog toga treba djelovati. Suprotstaviti se tome nije ni lako, niti bezopasno, ali treba to učiniti“.

Stoga je inicijativa „Svi mi za Hrvatsku svih nas“ predstavila vlastiti amandman prema kojem bi se zabrana kandidiranja do isteka rehabilitacijskog roka odnosila na osuđene za najteža kaznena djela: od teškog ubojstva do genocida te za kaznena djela protiv službene dužnosti, odnosno za zlouporabu položaja i ovlasti. Ostali pravomoćno osuđeni ne bi se mogli kandidirati za zastupnika ako u trenutku raspisivanja izbora izdržavaju kaznu ili im tek predstoji izdržavanje.

„Zakonodavac nije predvidio da među saborske zastupnike bude izabran čovjek koji je pravomoćno osuđen za najteže ratne zločine, kome je Ustavni sud ukinuo tu pravomoćnu presudu iz isključivo formalnih razloga ne dovodeći u pitanje dokaze na osnovu kojih je pravomoćna presuda donesena“, podsjetio je Pusić.

Hoće li zastupnici pasti na testu ustavnih vrednota?

„Petak će biti test za sve političke stranke te za sve zastupnike i zastupnice odnosno koliko su privrženi našim vrijednostima i ustavnim vrednotama, a mi se nadamo da će shvatiti svoju odgovornost i političku dužnost. Ovdje se radi o lex Glavašu i lex Sanaderu. To su neki simboli loših stvari kojih smo bili svjedoci“, podsjetio je Zelić upitan za komentar kuloarskih priča da je u slučaju novog SDP-ova amandmana zapravo riječ o lex Čačiću. U Saboru se, naime, šuška da je SDP u dogovoru s koalicijskim partnerom HNS-om dogovorio amandman kojim se zabranjuje kandidiranje pravomoćno osuđenima na kazne zatvora dulje od šest mjeseci dok ne istekne rok rehabilitacije predviđen posebnim zakonom, jer bi to rješenje čelniku Reformista Radimiru Čačiću onemogućilo kandidiranje na predstojećim izborima. Zelić je kazao da organizacije civilnog društva ne znaju što piše u bilo kojem amandmanu osim njihovom vlastitom jer je cijeli proces oko usuglašavanja stranaka po pitanju izbornih promjena bio zatvoren.

Upozoren da ni amandman koji organizacije civilnoga društva predlažu, ne bi onemogućio Glavašu kandidiranje na parlamentarnim izborima jer mu je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu, Zelić samo kazao da je u njihovom prijedlogu amandmana riječ o zabrani pravomoćno osuđenima dok im traje period rehabilitacije i dodao: "Neću govoriti o pojedinačnim slučajevima. Podsjećam na mišljenje Ustavnog suda iz 2011. godine u kojem je Ustavni sud na zahtjev DIP-a rekao da Glavaš ne može biti nositelj kandidacijske liste". Komentirajući pak HNS-ov amandman koji pod određenim okolnostima stranačku pripadnost kandidata pretpostavlja rezultatu preferencijalnog glasovanja, Zelić je izrazio žaljenje što se pojedine stranke boje građana i zbog toga što nije prihvaćen GONG-ov prijedlog o tri preferirana glasa.

gong.hr / autorica Andreja Žapčić

Tagovi: