Procesuiranje terorističkih akata počinjenih 90-tih i prava žrtava terorizma
U bjelovarskom hotelu Central 30.03.2016. održan je okrugli stol na navedenu temu. Suorganizatori su bili Documenta-Centar za suočavanje sa prošlošću, Centar za mir,nenasilje i ljudska prava Osijek, Građanski odbor za ljudska prava - Zagreb i u svojstvu domaćina udruga Pravda iz Bjelovara. Okrugli stol je organiziran u sklopu zajedničkog projekta koji podržavaju Fondovi Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA/NG) " Podrška strategiji razvoja pravosuđa u području ljudskih prava". Provedba projektnih aktivnosti ima za cilj doprinijeti postizanju europskih standarda u pogledu neovisnosti, nepristranosti, stručnosti i učinkovitosti pravosuđa u Hrvatskoj te podizanju društvene svijesti o značaju poštivanja ljudskih prava, unaprjeđenje prepoznavanja diskriminatornih praksi u društvu te jačanje marginaliziranih skupina izloženih povredama prava. U sadašnje vrijeme, nakon dvadeset godina od terorističkih akata u Republici Hrvatskoj koji su zadesili određenu skupinu njenih građana koji još nisu obeštećeni, postaje jasno da svi građani podjednako mogu biti žrtve novih terorističkog napada. Naime, nakon tragičnih slika iz Pariza, pitanje što je to terorizam, koliko nam je blizu opasnost i u slučaju terorističkog napada na ljude ili imovinu tko bi odgovarao za štetu, postaje itekako aktualno i važno. Smatramo da bi tragični događaji u zapadnoeuropskim gradovima i realna opasnosti od terorizma trebala potaknuti odgovorne da se sjete i obeštete žrtve terorističkih akata u Hrvatskoj te da postave jasna pravila o odgovornosti za eventualne buduće događaje.
Izuzetno su teška i bolna iskustva i sjećanja bjelovarskih, mahom Srba ali i dijela građana većinskog hrvatskog naroda na početak rata 90-tih.
Naime udruga Pravda je u proteklom periodu uspjela pojedinačno, imenom i prezimenom uraditi spisak vlasnika nekretnina u širem bjelovarskom području, kojima su nekretnine preko noći dizane u zrak. Radilo se o klasičnim djelima terorizma protiv vlastitih građana i njihove privatne imovine. Spisak obuhvaća oko 600 vlasnika, uredno i taksativno navedenih, sa brojnim fotografijama objekata prije i poslije rušenja.
Nažalost, do današnjeg dana nitko nije procesuiran za izvršenje ovih terorističkih djela i što je najbolnije nitko od oštećenih nije dobio nikakvu naknadu štete.
Nesporno je da su izvršitelji morali biti obučeni za ovaj "posao",kao i da su negdje morali nabaviti eksploziv koji su koristili u svom bezumlju.
Suština ovakovih okruglih stolova je permanentana borba za elementarna ljudska prava na privatnu svojinu koja je temelj ustroja sustava vrijednosti koji se promiče u našoj Republici Hrvatskoj kao dijelu Europske unije.
Okrugli stol je u svojstvu domaćina otvorio tajnik udruge Pravda iz Bjelovara Jovica Brkić.
Učešće u raspravi imali su Vesna Teršelić i Milena Čalić-Jelić ispred udruge Documenta,odvjetnica Bojana Ivanišević,Klaudio Čurin ispred odvjetničkog ureda Novaković,Zoran Pusić i ime GOLJP-a,Veselinka Kastratović -Centar za mir Osijek,Tatjana Spasojević-Vukobratović-Srpsko narodno vijeće kao i Darko Karanović predsjednik VSNM BBŽ i podpredsjednik SNV-a. Na okruglom stolu prisutan je bio i dožupan Saša Lukić.
Zoran Pusić je odnos države prema oštećenima karakterizirao kao zlupotrebu prava za nanošenje nepravde a ona se zove pravnom državom.
Država mora priznati odgovornost za nanošenje štete terorizmom van područja ratnih dejstava i ISPRIČATI se oštećenima.
Iznešeni su i krajnje cinični akti i uredbe kojima jedinice lokalne samouprave (Pakrac,Zadar) tjeraju oštećene da plate radove na "čišćenju"ostataka njihove privatne svojine da se oštećeni prethodno niti obavjeste.
Na kraju okruglog stola prikazan je zajednički film Nebojše Slijepčevića i Danijele Draštata o stradanju bjelovarskih Srba i njihove privatne svojine 90-tih ,koji su izgleda kolateralna žrtva ratnih zbivanja, iako rata u njihovom bližem okruženju nije bilo. Film "Glasovi straha - Pravda", koji je HTV snimila nastavljajući tradiciju europskih koprodukcija o izazovima multikulturalnog društva, unutar EBU (European Broadcasting Union) stručne skupine za multikulturu pa je sedam europskih javnih televizija snimilo dokumentarce o tome kako rastuća netrpeljivost, rasizam, ksenofobija, homofobija i antisemitizam u europskim zemljama utječu na svakodnevicu pripadnika različitih manjinskih skupina, ali i u kojem trenutku borba za manjinska prava prerasta u novo diskriminiranje.
Na kraju moramo napomenuti da, iako je upućen poziv, nitko od medija se nije odazvao i medijski popratio ovaj događaj.
