Sve vrijeme buka oko prvooptuženog Branimira Glavaša zasjenjuje sudbinu ubijenih i mučenih. Podsjećamo da optužnice za zločine nad civilima u osijeku terete optužene da su odgovorni za smrt  Čedomira Vučkovića,  Đorđa Petkovića, Branka Lovrića, Alije Šabanovića, Jovana Grubića, Milutina Kutlića, Svetislava Vukajlovića, Petra Ladnjuke, Milenka Stanara, Bogdana Počuče, te nepoznate ženske i nepoznate muške osobe. Pokušaj likvidacije je preživio Radoslav Ratković. Mučeni su Nikola Vasić, Snežana Berić.

Odluka Hrvatskog sabora o uskraćivanju odobrenja za pritvaranje Branimira Glavaša eklatantan je primjer zadiranja zakonodavne vlasti u domenu sudske vlasti protivna načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu opisanu u članku 4. Ustava Republike Hrvatske. 

Za očekivati je da bi pravorijek o postupku koji je po mnogo čemu bez presedana, ne samo u povijesti Hrvatske kao demokratske Republike, nego u povijesti hrvatske nacije uopće, trebalo  imati najviše sudbeno tijelo Republike Hrvatske – Ustavni sud Republike Hrvatske.

Reakcija sudačke udruge na preuranjenu i prejudiciranu izjavu premijera Sanadera prije sjednice Hrvatskog sabora otvara  nadu da će pravosuđe ustrajati na pravnoj proceduri i mehanizmima pravne države te ustavom zagarantiranoj trodiobi vlasti i suprotstaviti se pritiscima na sud, nagomilanim u slučaju Glavaš i od strane političara i od medija i od crkve. Smatramo da je kršenje odluka pravosuđa, pa i kad ga najavljuje premijer Sanader ili ga odobrava Hrvatski sabor, teško breme i karakteristika vremena prijelaza iz totalitarizma i rata prema demokraciji.

To da neki birači smatraju da je okrivljeni Branimir Glavaš  nevin ili da ono što je počinio nije zločin, u državi koja nastoji biti pravna ne bi smjelo ni na koji način utjecati na odluku suda u odnosu na kaznenopravni postupak za kazneno djelo ratnog zločina upravo za koji je glavna rasprava u tijeku. Sud mora koristiti postojeće zakonske mehanizme da spriječi pritisak onih koji se javno zgražaju kako se uopće može suditi tako zaslužnom građaninu i generalu.

O krivnji Branimira Glavaša koji prema optužnici odgovara za, "najteže radnje koje se mogu počiniti protiv civilnog stanovništva, a to su protuzakonito zatvaranje, mučenje i ubijanje civila", može odlučivati samo pravosuđe.

Ustavnom sudu uputiti ćemo prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti odluke Hrvatskog sabora o uskraćivanju odobrenja za pritvaranje Branimira Glavaša s Ustavom.

Predlažemo i da Hrvatski sabor raspravi o promjeni Ustava jer su situacije slične ovoj moguće i u budućnosti. Činjenica jest da saborski zastupnici ne bi trebali imati imunitet u obliku u kojem ga sada imaju i tu zakonsku odredbu moguće je  mijenjati. Imunitet postoji zbog verbalnog delikta, a sada zapravo služi i kao zaštita za sve druge oblike kaznenog djelovanja. Saborski zastupnici ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost niti pritvoreni ili kažnjeni za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru, radi se o apsolutnom materijalnopravnom imunitetu. Ako počini neko drugo kazneno djelo zastupnik ne smije biti pritvoren niti protiv njega smije biti vođen kazneni postupak bez odobrenja Sabora (procesnopravni imunitet), osim ako je zatečen pri počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

Ovo slijedi iz odredbe članka 75. Ustava RH, a koja glasi:

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.

Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.

U ovom dijelu predlažemo slijedeću intervenciju: … zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je na pravnu snagu stupila optužnica kojom mu se na teret stavlja izvršenje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od pet godina ili teža kazna.

U Zagrebu, 17. siječnja 2008.

Tagovi: