Održana konferencija za tisak povodom obljetnice Oluje i stradanja civila
U povodu obilježavanja godišnjice istovremenog slavlja oslobođenja okupiranih područja RH te sjećanja na stradanja srpskih civila, u Kući ljudskih prava, 03. kolovoza 2012. godine održana je tiskovna konferencija na kojoj smo još jednom podsjetili na činjenice koje je Sudsko vijeće haaškog suda utvrdilo o zločinima počinjenim u tijeku i neposredno nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“.
Tijekom konferencije Vesna Teršelič, voditeljica Documentem i medijski koordinator Eugen Jakovčić su predstavili najvažnije dijelove ovogodišnjeg priopćenja povodom godišnjice stradanja srpskih civila u tijeku i nakon VRA „Oluja“, kojeg i ovog kolovoza potpisuju Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka
Uz priopćenje predstavljeni su i najvažniji dijelovi Osvrta na presudu MKSJ-a u predmetu protiv Gotovine i dr. i to s obzirom na utvrđivanje činjeničnog konteksta događaja te jedinstvenu sudsku interpretaciju u stvarnoj primjeni međunarodnog humanitarnog prava, što predstavlja svojevrsni sažetak najvažnijih dijelova inače vrlo opsežne haške presude.
Voditeljica Documente haašku presudu je ocijenila bitnom za utvrđivanje činjeničnog stanja i doprinos suočavanju s prošlošću, posebno u odnosu na pobjedničku stranu, neovisno o pravnim dilemama i kontroverzama koje ta presuda nosi, posebice u odnosu na individualni oblik kaznene odgovornosti inauguriran kroz koncept udruženog zločinačkog pothvata. Vesna Teršelič smatra da se činjenice o stradanjima srpskih civila utvrđene u nepravomoćnoj presudi neće pobijati i da će se žalbeno vijeće baviti pitanjem udruženog zločinačkog pothvata.
Na konferenciji se govorilo i o konkretnim sudbinama civilnih žrtava rata, točnije o rješenju za naknadu štete iz siječnja 2012. godine u slučaju Jovana Berića iz Varivoda u kojem Vrhovni sud Republike Hrvatske "smatra da je smrt Radivoja i Marije Berić, uzrokovana terorističkim aktom, tj. aktom nasilja izvršenim iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana. Temeljem toga Republika Hrvatska je odgovorna i to po načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja". Zločin u Varivodama počinjen je u rujnu 1995. godine, kada su pripadnici Hrvatske vojske ubili starosjedioce srpske nacionalnosti i to gotovo dva mjeseca nakon prekida ratnih djelovanja.
Presedansku presudu VS RH u slučaju Jovana Berića ne dijeli većina civilnih žrtava rata u RH. Eugen Jakovčić je ustvrdio kako je sramotan tretman civilnih žrtava rata od strane države, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, koje su, nakon što nisu mogle dobiti pravdu na sudu, građanskim parnicama tražili obeštećenje ali ih gube u većini slučajeva pa moraju plaćati parnične troškove. Upozorio je da se proteklih tjedana suočavaju s navalom zahtjeva civilnih žrtava koje traže otpis parničnih troškova.
Više informacija potražite u materijalima u prilogu:
- Priopćenje povodom godišnjice VRA "Oluja" i stradanja civila
- Osvrt na presudu MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Presuda MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Sažetak presude MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Preliminarni razultati istraživanja sadržajna središnjeg "Dnevnika" HRT-a nakon presude
- Slučaj Jovana Berića, Varivode
- Presuda VSRH u slučaju Berić
