Kultura pamćenja u Hrvatskoj i Europi / Rijeka

najave

Kultura pamćenja u Hrvatskoj i Europi / Rijeka

KULTURA PAMĆENJA U HRVATSKOJ I SUVREMENOJ EUROPI (kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagi i Rabu)  naziv je skupa kojeg njemačka Zaklada Friedrich Ebert i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organiziraju u Rijeci, petak, 29. rujna 2017., Hotel Bonavia, Dolac 4, s početkom u 12.00 h.

Kroz uvodna izlaganja na početku skupa govorit će Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Max Brandle, Friedrich Ebert Stiftung, Valerij Jurešić, Primorsko – goranska županija, Nataša Mataušić, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb i Martin Previšić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Uz okrugli stol i radionice skup uključuje i studijski posjet odabranim lokalitetima, Golom otoku i Rabu.

U prilogu se nalazi cjelokupni program i raspored svih događanja.

U nastavku vise informacija o skupu /

Okrugli stol i radionice održavaju se od 29. rujna do 1. listopada u Rijeci uz podršku regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert, te sudjelovanje predstavnika grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, zainteresiranih muzeja i organizacija civilnog društva. Trodnevni događaj posvećen je osmišljavanju plana memorijalizacije mjesta političke represije i stradanja u prostoru južnog Kvarnera, na četiri lokaliteta: ustaški logor u uvali Slana na Pagu, talijanski internacijski logor Kampor na Rabu, te Goli otok i obližnji otočić Grgur na kojima su koncem četrdesetih godina otvorene muška i ženska kaznionica za političke zatvorenike. 

Memorijalizacija mjesta političke represije i stradanja je važna društvena zadaća u kompleksnim okolnostima dugodišnje društvene polarizacije uzduž linija ideoloških rascjepa u 20. stoljeću. Nažalost, posljednjih godina primjetna je upotreba povijesti u dnevno-političke svrhe što pridonosti širokoprisutnoj relativizaciji ili čak negiranju “tuđih” stradanja. Documenta zagovara primjereno obilježavanje mjesta političkog progona i stradanja u različitim režimima, uz znanstveno utemeljenu povijesnu kontekstualizaciju. Pamćenje svih progona i stradanja razumijemo kao alternativu hijerarhizaciji između “njihovih” i “naših” žrtava, te važan aspekt pomirenja i suživota. 

Namjera okruglog stola i radionice nije uspoređivanje različlitih političkih sustava u kojima su ljudi zatvarani na navedenim lokalitetima i drugdje. Želimo u prvi plan istaknuti pamćenje stradanja pojedinaca i grupa pod udarom ideološki motiviranog nasilja kao vrijednosnog konsenzusa oko kojeg treba razvijati kulturu pamćenja u Hrvatskoj i svijetu.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Program

Tagovi:

A- A A+