Konferencija za tisak povodom odluke suda da suđenje za zločine nad civilima u Osijeku odgodi na neodređeno vrijeme

reagiranja

Konferencija za tisak povodom odluke suda da suđenje za zločine nad civilima u Osijeku odgodi na neodređeno vrijeme

Vraćanje cijelog dokaznog postupka na početak, poslije gotovo godine dana suđenja, faktički predstavlja opstrukciju pravde i, kao nusefekt, imati će dodatno smanjenje povjerenja u pravosuđe i institucije pravne države.

To je i dodatna indicija da obrana optuženih ide na taktiku  odugovlačenja; takve pravne smicalice nisu ništa nedopušteno u radu odvjetnika ali ukazuju na pomanjkanje argumenata koji bi dokazivali nevinost optuženih, na kojoj ti isti odvjetnici insistiraju. 


1. Potezi obrane opisani u dnevnim izvještajima sa suđenja koji slijede u nastavku nadovezuju se na takvu taktiku obrane koja, bojimo se, ima za posljedicu i smanjenje povjerenja u institucije pravne države.

2. Produživanje procesa je dodatno opterećenje uz već prethodne nedopustive pritiske i prijetnje svjedocima  na koje smo više puta upozoravali, a čemu se pravna država nije efikasno suprotstavila.

3. Ovdje želimo upozoriti i na neopreznu odluku predsjednika vijeća da prvo ročište nakon ljetne stanke zakaže samo deset dana do isteka roka od dva mjeseca nakon kojeg treba ponoviti dokazni postupak. U danim okolnostima mišljenja smo da je predsjednik vijeća trebao odvjetnici Vesni Zaninović Vujasinović,  imenovanoj po službenoj dužnosti, ponuditi maksimalni mogući rok za pripremu, a da do ponavljanja cijelog postupka ne dođe (npr. zakazivanjem rasprave u petak, 5. 9.).

4. Veliki dio odgovornosti za smanjenje povjerenja u pravosuđe snosi i Hrvatski sabor jer je prvooptuženog koji  prema optužnici odgovara za, "najteže radnje koje se mogu počiniti protiv civilnog stanovništva, a to su protuzakonito zatvaranje, mučenje i ubijanje civila", odlučio pustiti iz pritvora. To je vjerojatno jedinstven slučaj u svijetu da se prvooptuženi za ratne zločine brani sa slobode a 2. – 7. optuženi su u pritvoru.

Još su jednom u prvom planu optuženi a ne sudbina ubijenih i mućenih. Podsjećamo da optužnice za zločine nad civilima u osijeku terete optužene da su odgovorni za smrt  Čedomira Vučkovića,  Đorđa Petkovića, Branka Lovrića, Alije Šabanovića, Jovana Grubića, Milutina Kutlića, Svetislava Vukajlovića, Petra Ladnjuke, Milenka Stanara, Bogdana Počuče, te nepoznate ženske i nepoznate muške osobe. Pokušaj likvidacije je preživio Radoslav Ratković. Mučeni su Nikola Vasić, Snežana Berić.

U očekivanju mišljenja Ustavnog suda o ustavnosti odluke Hrvatskog sabora o uskraćivanju odobrenja za pritvaranje Branimira Glavaša koje smo zatražili u veljači ove godine, pozivamo Sabor da u raspravi o dopunama Ustava koja predstoji u tijeku jeseni  razmotri i dopune članka 75. Ustava RH koji regulira imunitet saborskih zastupnika.

Kazneni postupak protiv optuženika za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima u Osijeku počelo je 15. listopada 2007. godine. Do danas je održano preko pedeset ročišta, računajući i ročišta održana bez vođenja glavne rasprave i saslušano je više od četrdeset svjedoka (ukupno 49, 36 na prijedlog optužbe, 10 na prijedlog obrane dok je tri svjedoka sud saslušao po službenoj dužnosti). No, odbijanje odvjetnice postavljene drugooptuženiku po službenoj dužnosti da obavlja svoju dužnost, zadnja je karika koja je pukla,  nakon koje će  glavna rasprava početi  iznova, jer je iz dosadašnjeg tijeka postupka evidentno da se glavna rasprava  neće održati do 07. rujna 2008. godine. Naime, temeljem odredbi ZKP-a glavna rasprava mora početi iznova ukoliko je odgoda trajala dulje od dva mjeseca, te su zato, ilustracije radi, navedeni gore spomenuti podaci. Podsjećanja radi, glavna rasprava je već jednom, točnije 05. studenog 2007. godine, počinjala iznova zbog promjene sastava vijeća.

Tijekom dosadašnjeg postupka obrana je u više navrata odugovlačila kazneni postupak koji se za kazneno djelo ratnog zločina protiv prvooptuženika Branimira Glavaša i drugih vodi na Županijskom sudu u Zagrebu. Ovo su samo neki primjeri postupka obrane:

- 25. travnja 2008. odbijajući zastupati svog branjenika  dvoranu je napustio branitelj četvrtooptuženika odvjetnik Selim Šabanović. Odgoda je trajala do 12. svibnja 2008.

- 08. srpnja 2008. zbog bolesti glavnoj raspravi nije pristupio branitelj petooptuženika odvjetnik Radan Kovač. Svoju zamjenu, što je uobičajena praksa, nije odredio. Odgoda je trajala do 14. srpnja.

- Odvjetnik Domagoj Rešetar, branitelj drugooptuženika nakon što se suglasio s izvanraspravnim ispitivanjem svjedoka, istom je čak i postavljao pitanja, po završetku ispitivanje stavio je primjedbu ističući da se njega nije pitalo da li je suglasan s izvanraspravnim ispitivanjem svjedoka U zapisnik od 08. srpnja unijeta je konstatacija da su zastupnici optužbe i branitelji suglasni da se svjedoci pozvani za taj tjedan izvanraspravno ispitaju. Tada su trebali biti ispitani ključni svjedoci Nikola Jaman, za koga obrana tvrdi da je bio zapovjednik zaštitne čete, Ištvan Mihalek, Gordan Čačić.

Tijekom dosadašnjeg postupka prijetilo se i svjedocima. Neko od njih  već su ispitani, prisjetimo se Ivana Fereneca. Neki se svjedoci kojima se prijetilo tek trebaju ispitati, posljednji primjer je svjedok Rajko Berić koji je odbio iz Beograda doći u Hrvatsku, jer mu se prijeti. Tijekom davanja iskaza na glavnoj raspravi neki svjedoci su i fotografirani od strane odvjetnika prvooptuženika. Prisjetimo se policijskih djelatnika koji su svjedočili na okolnosti postupanja prema osumnjičenima (Gordana Getoš Magdić, Mirko Sivić, Zdravko Dragić tvrdili su da su njihovi iskazi dani u fazi predistrage iznuđeni) u fazi predistrage.

Zagreb, 3. rujna 2008.

Tagovi:

A- A A+