Želimo iskazati svoju zabrinutost zbog činjenice da Međunarodni sud pravde nije zatražio predaju cjelokupne relevantne dokumentacije u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije, ni od vlasti Republike Srbije ni od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Smatramo da je sud nedostatno utvrdio činjenice. Genocid u Srebrenici je genocid u Bosni i Hercegovini. Pogubljenja osoba s čitava područja BiH na jednome mjestu upravo ukazuju na genocidnost politike i režima koji su do toga doveli, a nikako ne opravdavaju reduciranje genocida na lokalne okvire. Vojska Republike Srpske za koju je Međunarodni sud pravde, potvrđujući prethodne presude MKSJ,  utvrdio da je počinila genocid nije to mogla učiniti bez institucionalne podrške iz Banja Luke i Beograda. 

Svojom neshvatljivom  pasivnošću Međunarodni sud pravde nije zatražio dokumentaciju od Vlade Republike Srbije i iskoristio institut sub poene u pribavljanju svih relevantnih podataka neophodnih za donošenje konačne odluke, čime je onemogućio ostvarenje prava na  pravdu i  zadovoljštinu za pretrpljena stradanja. 

Žalimo što se odgovornost Međunarodnog suda pravde za nekorištenje svih instrumenata za pribavljanje dokaza, u javnosti prebacuje na Tužiteljstvo MKSJ . Za presudu donesenu na osnovi nedostatno utvrđenog  činjeničnog stanja odgovoran je upravo Međunarodni sud pravde.

Upozoravamo da presuda ima dubinski utjecaj na post-jugoslavenska društva i da je doprinijela stvaranju vrlo napete situacije.  Direktno pogođeni presudu su doživjeli kao novu viktimizaciju, shvativši je kao nepriznavanje njihove patnje. U Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini presuda je pridonijela opadanju povjerenja u rad međunarodnih pravosudnih institucija, a u Srbiji presuda je iskorištena za opravdavanje zločina od strane najvećih političkih stranaka i Srpske pravoslavne crkve. Moguća pozitivna konzekvenca presude vidljiva je u stidljivim naznakama promišljanja odgovornosti za genocid u jednom entitetu BiH, Republici Srpskoj.

Presuda ima dugoročne posljedice za proces suočavanja s prošlošću kako u našoj regiji tako i u širem svjetskom kontekstu jer, ne pružajući satisfakciju žrtvama, njihovim zajednicama i društvima, ide ispod standarda dostignutih u presudama na Nurnberškim procesima u kojima je osim individualne krivnje utvrđena i kaznena odgovornosti šest zločinačkih organizacija, vodstva Nacističke stranke, SS, Gestapa, SA, SD i OKW, dok je u netom završenom procesu propuštena prilika za utvrđivanje odgovornosti institucija predvođenih Slobodanom Miloševićem. Time je žrtvama uskraćeno pravo na istinu, a srpskom društvu šansa za katarzu. Presuda otvara mogućnost za daljnje presedane uvodeći koncept genocida samo na jednoj lokaciji.

Pozivamo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da zatraži izvještaj od Međunarodnog suda pravde o pribavljanju dokaznog materijala i podsjećamo na mogućnost ponovnog otvaranja pravosudne procedure u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije u slučaju pronalaska novih dokaznih materijala.

Očekujemo da se i druge  međunarodne institucije odrede spram posljedica presude i da predstave svoje prijedloge strategije isplata odštete za žrtve i njihove obitelji. Smatramo da odštete trebaju biti isplaćene u najkraćem mogućem roku i podsjećamo na obavezu vladinih institucija prema žrtvama i preživjelima.

Za Documentu:

Vesna Teršelič
Voditeljica

Tagovi: