Poštovani gospodine Leko, poštovane zastupnice i zastupnici,

Pozivamo Vas da zaštitite dostojanstvo Hrvatskog sabora i jasno se distancirate od ratnih zločina, osudivši prisustvovanje Tomislava Merčepa na konstituirajućoj sjednicu Hrvatskog sabora 03. prosinca 2015., te postupke poput idealiziranja prvostupanjski ili pravomoćno osuđenih za ratne zločine.

U pismu koje smo uputili predsjedniku Hratskog sabora Josipu Leki 09. prosinca 2015. zapitali smo ga kako je moguće da se na svečanosti demokracije našao i optuženi za ratni zločin. Ne bi željeli da se zbog nazočnosti osoba čija je prisutnost nepoželjna u svim civiliziranim društvima umanji uvažavanje najznačajnije demokratske institucije u javnosti.

Podsjećamo da je 10. prosinca 2010. Policijska Uprava Zagrebačka podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv Tomislava Merčepa zbog postojanja osnovane sumnje da je isti tijekom 1991., počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Istog dana on je uhićen, a ŽDO Zagreb je podnijelo zahtjev za provođenjem istrage istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.

Tomislav Merčep, je bio u istražnom zatvoru/pritvoru od 10. prosinca 2010. do 5. srpnja 2012., kada je rješenjem vijeća Županijskog suda u Zagrebu pritvor ukinut.

9. lipnja 2011. ŽDO Zagreb podiglo je optužnicu protiv Tomislava Merčepa, tada savjetnika MUP te de facto (stvarnog) zapovjednika jedinice rezervnog sastava MUP, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva – čl. 120 OKZRH, da je okrivljeni naredio ili nije spriječio sebi podređene, da vrše nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja civila dovedenih iz Zagreba, Kutine, Ribnjka, Janje Lipe, Bujavice, Međurića, Zbjegovače i Pakračke Poljane u periodu od 8. listopada 1991. do sredine prosinca 1991.

Optuženog Tomislava Merčepa tereti se da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio takva nezakonita postupanja spriječiti. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 52 osobe, od kojih su 43 ubijene, tri se vode kao nestale, dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja.

Tijekom suđenja u 2012. saslušano je 75 svjedoka, tijekom 2013. 39 svjedoka, a u 2014. 23 svjedoka.

30. lipnja 2015. ŽDO Zagreb je izmijenilo optužnicu na način da okrivljenog ne tereti više za naređivanje, već za propuštanje, što iako je morao znati, nije spriječio navedena  nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja civila od pripadnika rezervnog sastava MUP-a, a kojima je bio stvarni zapovjednika (ne pravni/imenovan zapovjednikom).

01. prosinca 2015. suđenje je započelo iznova, prema zauzetom mišljenju VSRH da se svi kazneni postupci trebaju voditi po odredbama novog Zakona o kaznenom postupku. Tijekom rasprave izvršen je uvid u spis, brojnu materijalnu dokumentaciju, iskaze 150 svjedoka, te su saslušana dva svjedoka: Jordan Atanasoski i Igor Mikula. Do navedene rasprave, tijekom 2015. sud je saslušao 12 svjedoka. Tijekom posljednjeg ročišta održanog 18. prosinca 2015. vijeće je saslušalo još dva svjedoka: Damira Kufnera i Dragutina Hubaka.

Pozivamo sve zastupnike i zastupnice na javno iskazivanje neslaganja s prisustvom optuženih i osuđenih za ratne zločine na sjednicama Hrvatskog sabora, kao i na priznavanje patnje svih žrtava.

S poštovanjem, 

Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću

Tagovi: