Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2013. u Hrvatskom Saboru je održan okrugli stol pod nazivom „Europsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia“ s kojeg je poslana zajednička poruka zastupnika, aktivista i veleposlanika sedam europskih zemalja da je višejezičnost blago koje Europa njeguje te kojim se ponosi.

To je i imperativ kulturnog identiteta Europe koja je jezično premrežena te se mnogi jezici istodobno lokalno nalaze u većinskoj i manjinskoj poziciji. Zaštita neotuđivog prava na vlastiti jezik uz poticanje međukulturalnih susreta i razmjene između govornika različitih jezika ideje su vodilje Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima na koju se Hrvatska obvezala još 1997. godine.

«Vukovar je uvijek isti grad i na latinici i na ćirilici», poručio je na početku skupa Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a kao osoba koja koja se rodila i živi u dvojezičnoj sredini, koja nije bila imuna na konflikte, ali ih je prevladala, istaknuo je: „Uvijek će se netko pobrinuti da rane ostanu otvorene jer soli za njih nikad ne nedostaje, ali grad i sredina koje drže do svojeg identiteta znat će prevladati svoje konflikte“.

Veleposlanici Mađarske, Italije, Češke, Nizozemske, Belgije, Poljske, Švedske predstavili su prakse svojih zemalja te izazove u promicanju malih i manjinskih jezika, iz čega se, unatoč raznolikosti pristupa, iskazala zajednička predanost suradnji s drugim državama u svrhu očuvanja jezične raznolikosti.

Kako je naglasio Eugen Jakovčić, u ime Platforme 112, referendumska inicijativa kojom bi se prava na manjinski jezik i pismo ostvarivala samo ondje gdje neka nacionalna manjina čini većinu je suštinski suprotna načelima i dobrim praksama širom Europe, protivna politici na koju se RH obvezala te štetna po mogućnost RH da zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u drugim zemljama.

Kako se čulo tijekom skupa, temeljem izvješća Vlade RH iz listopada 2013. g. za Vijeće Europe, manjinski se jezici (mađarski, srpski, češki, slovački, talijanski) rabe u 26 lokalnih zajednica na osnovi kvote od 30% ili više govornika a temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a u njih 30 sukladno statutarnim odredbama lokalnih vlasti. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava upozorili su tijekom skupa, kako bi eventualno urušavanje zakonske zaštite uvođenjem kvote od 50% posebno pogodilo talijansku, češku i madžarsku zajednicu, a cijelom društvu ali i drugim europskim zemljama poslalo bi sramotnu poruku da se u Hrvatskoj manjinske jezike smatra nužnim zlom, a ne bogatstvom.

Ovaj okrugli stol organizirala je građanska kampanja “SVI MI - Za Hrvatsku svih nas” koalicije organizacija civilnog društva Platforma 112 i Građanskog odbora za ljudska prava, uz potporu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog Sabora.

U Apelu u ime razuma – za Hrvatsku svih nas kampanja ističe da se iskazivanjem netrpeljivosti prema nekoj manjini i simbolima njezina kulturnog identiteta ograničavaju sloboda, prava i sigurnost građana Hrvatske te da su u konačnici ugroženi i pripadnici većinskog naroda koje se stalno uvjerava kako su im 'oni drugi' trajna i opaka prijetnja.

Platforma 112

Tagovi: