Civilno društvo u Vukovaru obilježava hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a

novosti

Civilno društvo u Vukovaru obilježava hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a

VUKOVAR, 15. siječnja 2020. (Hina) - Organizacije civilnog društva obilježile su u srijedu u Vukovaru početak predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije dvodnevnim stručnim skupom s temom "EU kao zaboravljeni mirovni projekt" te su na Ovčari odali počast vukovarskim žrtvama.

U suradnji s udrugama iz Europske unije i zapadnog Balkana najavili su aktivnosti vezane uz praćenje hrvatskog predsjedanja i zauzimanje za teme važne za građane Europske unije.

Antunović-Lazić: Mirna reintegracija još traje 

Stručni skup u Vukovaru organizira 15-ak udruga civilnog društva iz svih krajeva Hrvatske okupljenih u inicijativu "Forum 2020", koju koordinira platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL kako bi kroz dvodnevnu raspravu definirale i poslale prijedloge institucijama EU-a kako jače integrirati izgradnju mira u svoju politiku.

"Republika Hrvatska najmlađa je članica Europske unije koja je u nju ušla s neposrednim iskustvom rata. Kao zemlja koja predsjeda Vijećem EU-a u 2020., čini se nužnim da Hrvatska ponovno otvori raspravu o tome jesmo li zaboravili da je jedna od uloga EU-a i ona da bude garancija mira. U trenutku kada EU izdvaja sve više sredstva za obrambene politike i kada dolazak ljudi koji bježe pred ratovima, siromaštvom i posljedicama klimatskih promjena shvaća sve češće kao napad na Uniju, vrijeme je da i glasno progovorimo o mogućim većim naporima koji su potrebni u radu na izgradnji mira i unutar i izvan svojih granica", istaknuli su organizatori vukovarske konferencije okupljeni unutar platforme civilnog društva CROSOL.

Nazočne na skupu u dvorcu "Eltz" u Vukovaru je u ime civilnog društva pozdravila izvršna direktorica Europskog doma u Vukovaru Dijana Antunović Lazić, koja je istaknula doprinos civilnog društva što se ove godine obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prvi put obilježava kao hrvatski spomendan.

"Mirna reintegracija u onome je trenutku značila veliko olakšanja za građane koji su živjeli na prostoru Podunavlja, a za prognanike najavu povratka", podsjetila je Antunović Lazić i dodala da mirna reintegracija još traje te da je izgrađivanje zajednice i dalje važno.

"Izgradnja zajednice traži angažman svih institucija, traži dijalog, razumijevanje, komunikaciju, traži korak s novim trendovima i postignućima", istaknula je.

Karakurt: Dobro je što se glas civilnog društva čuje baš iz Vukovara 

Direktorica Zaklade "Friedrich Ebert Hrvatska" Turkan Karakurt rekla je kako se raduje što Hrvatska počinje predsjedati Vijećem EU-a, posebice zato što poslije predsjedanje preuzima Njemačka.

"Ovo je prilika i za Njemačku i za Hrvatsku da zajedno rade na projektu Europe kao prostora mira", rekla jer Karakurt te izrazila zadovoljstvo što se glas civilnoga društva čuje iz Vukovara.

Na novinarski upit o porastu radikalizma posljednjih godina u Europi, pa i u Hrvatskoj, Karakurt je odgovorila da je riječ o složenom problemu te da se "temom nasilja i sjećanja na rat i strahote koje se u sklopu rata događaju više ne može doprijeti do ljudi" te da se zbog toga još više mora raditi na projektu Europe kao prostora mira.

Kristijan Kovačić iz platforme CROSOL izrazio je zadovoljstvo što civilno društvo otvara predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a u Vukovaru jer je to najbolje mjesto na kojem se može govoriti o izgradnji mira.

"Naša poruka je da Hrvatska kao članica EU-a koja jedina ima nedavno iskustvo ratnog sukoba može dati znatan doprinos izgradnji mirotvorne politike kao dijela vanjske politike EU-a", rekao je Kovačić i istaknuo da je izgradnja mira trajan proces.

Na skupu je održano nekoliko panela o trenutačnim izazovima europskome mirovnom projektu te izgradnji mira u vanjskoj politici EU-a, a otvorena je i izložba "Lice otpora" Vesne Teršelič iz udruge "Documenta" i novinara Borisa Pavelića.

Vukovarski skup počeo je jučer popodne panel diskusijom o hrvatskome i postjugoslavenskom iskustvu izgradnje mira kao doprinosu mirotvornoj politici EU-a u čijem su radu sudjelovali predstavnici civilnih udruga iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. 

(Hina)


Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019-2021’’. Za sadržaj je isključivo odgovorna Platforma za međunarodnu građansku solidarnost hrvatske - CROSOL i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Tagovi:

A- A A+