Konferencija za štampu Koalicije za REKOM 

 23. 5. 2018, 11.00 časova

Beograd, Medija centar, mala sala

MAPA PUTA ZA REKOM I JAČANJE REGIONALNE MREŽE ZA POMIRENJE

2025. godina je predviđena kao moguća prekretnica u odnosima Evropske unije i Zapadnog Balkana. Međutim, predstavnici EU jasno poručuju da neće „uvoziti konflikte“, te insistiraju na uspostavljanju dobrosusedskih odnosa i pomirenjiu kao preduslovu održive regionalne bezbednosti i saradnje. U Akcionom planu za sprovođenje nove strategije za Zapadni Balkan osnivanje REKOM-a izričito se navodi kao mera (6.1) potrebna za napredak u ovoj oblasti. 

Razlog ovome je to što je utvrđivanje činjenica u vezi sa žrtvama rata, nestalim osobama i mestima zatočenja neophodno za napredak u procesu institucionalnog i društvenog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije. Bez utvrđivanja ovih činjenica patnje žrtava ostaju nepriznate, sudbina nestalih lica nerazjašnjena,, a post-jugoslovenska društva sve dalje od uspostavljanja vladavine prava i kulture sećanja, poštovanja i solidarnosti.. Uprkos napretku u utvrđivanju činjenica do kog je došlo zahvaljujući radu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju,, kao i naporima civilnog društva, neophodno je ovaj važan posao nastaviti kroz rad međuvladine, regionalne komisije – REKOM-a, čime će utvrđene činjenice dobiće „državni pečat“.

Još  od 2006. godine, grupa organizacija civilnog društva s područja bivše SFRJ razvija mrežu za podršku domaćim suđenjima za ratne zločine i za zajedničko utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i žrtvama u vezi sa ratom. U tom cilju, 2008. godine, stvorena je Koalicija za osnivanje zvanične Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše SFRJ, koja danas broji više od 2.200 organizacija i pojedinaca, zagovarača REKOM-a. Višegodišnje zagovaranje osnivanja međuvladine komisije (REKOM-a) je rezultiralo uključivanjem lidera post-jugoslovenskih zemalja, od kojih su neki imali političke uloge u ratovima devedesetih,  u proces civilnog društva  i davanjem podrške ideji o zvaničnom regionalnom popisu ratnih žrtava i  utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima kao uslovima regionalne saradnje i pomirenja. Takođe, više od 580.000 građana iz svih post-jugoslovenskih zemalja je svojim potpisom podržalo Inicijativu za osnivanje REKOM.

U situaciji izraženog ekstremizma i revizionizma u svim post-jugoslovenskim zemljama,  Koalicija za REKOM  će biti usmerena na jačenje regionalne mreže civilnog društva za pomirenje, istraživanje ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih (podrška regionalnom popisu ratnih žrtava), pridobijanje svih lidera post-jugoslovenskih zemalja da na samitu Berlinskog procesa u Londonu, u julu 2018. godine, a najkasnije do kraja 2019. godine, potpišu Deklaracaju o osnivanju REKOM, i time otpočnu proces osnivanja ove regionalne komisije.

Ukoliko koraci predviđeni Mapom puta za REKOM budu ostvareni u predviđenim rokovima, REKOM može biti osnovan već u junu 2020. godine, otpočeti rad u aprilu 2022., a svoju misiju okončati do kraja 2025. godine, predviđene novom Strategijom EU za Zapadni Balkan.

Govornice:

• Nataša Kandić, koordinatorka projekta REKOM: Podrška EK – regionalni pristup, podrška pomirenju preko utvrđivanja činjenica
• Ana Marjanović Rudan, projekat REKOM: Mapa puta ka osnivanju REKOM
• Vesna Teršelič, Documenta, Hrvatska: U prilog učešća Hrvatske u REKOM-u
• Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje, Crna Gora: Jačanje mreže civilnog društva za pomirenje  

Koalicija za REKOM

Tags: