Izbrisani u Sloveniji, 20 godina agonije
Documenta - Centra za suočavanje s prošlošću, u srijedu, 5. lipnja s početkom u 11.00 sati u Kući ljudskih prava Zagreb, organizira raspravu na temu Izbrisanih. Na raspravi će govoriti Katarina Vučko, pravnica ljubljanskog Mirovnog Inštituta te Mirjana Učakar, aktivistkinja za prava izbrisanih stanovnika Slovenije.
Nakon rasprave prikazat će se dokumentarni film Dolge Počitnice autora Damjana Kozolea. Očekivano vrijeme završetka rasprave s filmom je u 13.30 sati.
Molimo Vas da se odazovete pozivu i doprinesete širem informiranju o ovoj temi kao i o rokovima za reguliranje statusa (24. srpnja 2013.) osobama koje su bile izbrisane, a danas žive u Republici Hrvatskoj.
Podsjećamo, odlukom Ustavnog suda Republike Slovenije i temeljem uputa Ministarstva unutarnjih poslova, slovenske administrativne službe su 26. veljače 1992. godine izbrisale 25.671 stanovnika iz registra stalnog prebivališta. Izbrisani su bili uglavnom porijeklom iz bivših jugoslavenskih republika s jugoslavenskim državljanstvom ili državljanstvom određene republike, a u Sloveniji su živjeli temeljem reguliranog stalnog boravka.
Nakon proglašenja neovisnosti Slovenije 25. lipnja 1991., građani bivše socijalističke republike automatski su postali državljanima Republike Slovenije. Državljani drugih republika sa stalnim boravkom u Sloveniji imali su pravo zatražiti slovensko državljanstvo u roku od narednih 6 mjeseci od proglašenja neovisnosti. Oni koji to nisu učinili ili kojima je zahtjev odbijen, izbrisani su iz evidencije stalnih boravaka. Na njih se u tom trenutku počeo primjenjivati Zakon o strancima, a brisanjem su izgubili sva ekonomska i socijalna prava, dok su neki morali napustiti Sloveniju ili bili deportirani. Mnogi su ostali živjeti s nereguluiranim statusom, odnosno nezakonito.
Nakon 20
godina agonije u njihovu je korist nedavno presudio Europski sud za
ljudska prava te je odredio da im Slovenija mora isplatiti po 20 tisuća
eura odštete za nematerijalna prava. Tih 11 tužitelja, koji su pravdu
dobili na Europskom sudu, sada predstavljaju temelj za daljnje tužbe
protiv Slovenije.