Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, na okruglom stolu 'Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori - slučaj Morinj' u Podgorici izjavila je da taj slučaj nije samo pitanje individualne kaznene odgovornosti onih koji su počinili ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima, već i test političke odgovornosti Crne Gore koja je bila upletena u međunarodni sukob, prema odluci Haškog suda, na području Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine

Uz nužnost nastavka procesuiranja odgovornih za zločine počinjene na području Dubrovnika početkom devedesetih, od strane hrvatskog i crnogorskog pravosuđa, važno je u ovom trenutku što hitnije materijalno obeštetiti 350 preživjelih logoraša logora Morinj a temeljem pravomoćne odluke Apelacijskog suda Crne Gore', rekla je tijekom skupa Vesna Teršelič.

Okrugli stol 'Proces suočavanja s prošlošću - slučaj MORINJ' organizirao je Centar za građansko obrazovanje predstavljajući javnosti publikaciju koja je ponudila detaljan prikaz, na jednom mjestu, kaznenog postupka u kojem je donesena, do sada jedina, pravomoćna presuda crnogorskog pravosuđa u vezi ratnih zločina počinjenih na području Republike Hrvatske.

Na skupu su govorili predstavnici Vrhovnog državnog tužiteljstva i ministarstva pravosuđa Crne Gore kao i odvjetnici dubrovačkih logoraša, zatočenika logora Morinj te predstavnice organizacija civilnog društva koje su u svojim priopćenjima kritizirale preniske kazne pravosudnih vlasti Crne Gore u predmetu Morinj. Spomenute organizacije, u svojim nedavnim priopćenjima, istaknule su propust crnogorskog pravosuđa da zločine u logoru Morinj tretiraju kao organizirani sistem zlostavljanja zatvorenika, zbog čega nisu niti podignute optužnice protiv osoba koje su bile nadređene neposrednim počiniteljima zločina, optuženicima u ovom postupku.

Podsjetimo, Apelacijski sud Crne Gore, u priopćenju za javnost od 23. travnja 2014., objavio je da je odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici i branitelja okrivljenika te potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su četvorica bivših pripadnika nekadašnje JNA u trećem, ponovljenom postupku osuđeni za ratni zločin počinjen zlostavljanjem hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u crnogorskom logoru Morinj. Ivo Menzalin osuđen je na četiri, Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri, a Ivo Gojnić na dvije godine zatvora. U istom predmetu ranije su Mlađen Govedarica, zapovjednik logora i Zlatko Tarle pravomoćno oslobođeni optužbe. Tada izrečene kazne, koje su pravomoćnošću presude sada postale konačne, niže su od zakonskog minimuma propisanog za utužena kaznena djela.

Sudski postupak za zločine u logoru Morinj bivši logoraši, članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Dubrovačko-neretvanske županije, otprije smatraju pravosudnom farsom i u više su navrata tijekom suđenja izražavali nezadovoljstvo ne samo odlukama podgoričkih sudova, već i nebrigom hrvatskih institucija u odnosu na statusne probleme logoraša naglašavajući kako je iz 'Dubrovačko-neretvanske županije veliki broj logoraša bio u Morinju provevši ukupno u zarobljeništvu 18.500 dana'.

U nastavku slijedi izvještaj novinara Predraga Tomovića, Radio Slobodna Europa, Podgorica, objava 16. prosinca 2014.

Slučaj Morinj, za koji je u travnju ove godine izrečena prva pravomoćna osuđujuća presuda za ratne zločine počinjene na teritoriju Republike Hrvatske, pokazuje sa koliko opstrukcije, odugovlačenja i izbjegavanja u Crnoj Gori protiče proces suočavanja sa prošlošću. To je poruka sa konferencije koju je u Podgorici organizirao Centar za građansko obrazovanje.

Presudom za Morinj nezadovoljni su odvjetnici osuđenih, ali i zastupnici oštećenih dok u Hrvatskoj podsjećaju da ostaje otvoreno pitanje političke odgovornosti za mučenja i torturu kojima su bili izloženi civili i ratni zarobljenici sa područja Dubrovnika.

Činjenica da se Morinj dogodio u periodu od listopada 1991. do srpnja 1992. godine a da je suđenje za taj ratni zločin počelo 24 godine kasnije, za nadležne u specijalnom tužilaštvo za organizirani kriminal, korupciju i ratne zločine pokazuje sa koliko problema su se susretali kada je konačno počeo sudski postupak. Zamjenica specijalnog tužitelja Mira Samardžić ukazala je na prepreke sa kojima su se suočavali u procesuiranju slučaja ratnog zločina u Morinju ali i u preostala tri.

“Osnovni problem koji se tužilaštvu postavio u postupcima protiv počinitelja kaznenih djela ratnog zločina je problem osiguravanja dokaza, naročito kada se ima u vidu priroda tih krivičnih djela i vremena kada su počinjena kada je zbog ratnih događanja bilo vrlo teško osigurati materijalne dokaze. I sam protok vremena od izvršenja tih krivičnih djela predstavlja problem, barijeru, smetnju u prikupljanju kako materijalnih tako i personalnih dokaza kojima se dokazuje krivica izvršitelja ovih krivičnih djela”, rekla je Samardžić.

U travnju ove godine crnogorski Apelacioni sud potvrdio je osuđujuću presudu za slučaj Morinj, kojom su četvorica bivših rezervista Jugoslavenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru.
Četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, Špiro Lučić i Boro Gligić su osuđeni na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora. Oni su osuđeni zbog zlostavljanja hrvatskih civila i vojnika 1991. i 1992. godine, koji su zarobljeni na ratištu u blizini Dubrovnika, a potom dovedeni u logor Morinj, u blizini Kotora.

Odvjetnica Tamara Durutović zastupala je oštećene koji, kako ističe nisu u potpunosti zadovoljni presudom za torturu i mučenja kroz koja su prošli početkom 90 tih “Može se reći da su oštećeni zadovoljni postupkom koji se vodio u Crnoj Gori jer je donijeta osuđujuća presuda. Oni, međutim imaju neke primjedbe i prisutno je nezadovoljstvo. Prije svega zato što su presudom oglašeni krivim samo jedan intendant, jedan policajac, stražar i jedan kuhar a raspon kazni je bio od dvije do četiri godine”, kaže Durutović".

Odvjetnik Goran Rodić zastupao je obranu optuženih u slučaju Morinj i kaže da je presuda kojom su četvorica njih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora ishitrena i donesena pod sjenkom brojnih kršenja zakona i procedure.

​​Vesna Teršelič, iz hrvatske nevladine organizacije Documenta, upozorava da pravomoćnost presude za Morinj ne zatvara priču o tom slučaju jer su ostala otvorena i druga veoma važna pitanja. “Pitanje političke odgovornosti za ratne zločine još uvijek ostaje otvoreno, jer u Crnoj Gori je u kontinuitetu na vlasti ista vlast koja upotrebaljava svoje transformacije i tranziciju ali je to pitanje sa kojim se neće očito baviti samo pravosuđe. Tim pitanjem će se baviti društvo, sustav, NVO, a ja se nadam da će se u budućnosti tim pitanjem baviti i kulturne institucije unutar programa kulture sjećanja i suočavanja s prošlošću”, istakla je Teršelič.

Europska komisija je u izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu poručila da Crna Gora mora da osnaži napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima.

No, na terenu u Crnoj Gori mnogi pokazuju otpor prema suočavanju sa prošlošću, konstatirala je Daliborka Uljarević iz CGO, organizatora skupa “Ukupan društveni ambijent u Crnoj Gori i dalje ima ozbiljnu odioznost prema suočavanju sa ratnim zločinima koji su počinjeni između ostalog i u ime kompletnog crnogorskog društva. Susret sa istinom je težak, od njega se bježi i to je činjenica. Mnogi su 90-ih bili vinovnici ratnih zločina, a zbog odanosti vladajućem režimu izmiču utvrđivanju odgovornosti, često opstruirajući istražne i sudske postupke”, zaključila je ona.

Documenta - Centar za suočavanje s pršlošću

Tags: