Antifašistička liga Republike Hrvatske danas je podnijela Zahtjev za ukinuće ili dopunu Zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokaustau središtu Zagreba, zaključka koji je Gradska skupština Grada Zagreba donijela na 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2019. 

Tražimo da se zaključak ukine odnosnoizmjeni tako da na postamentu spomenika stoji, umjesto: „Spomenik žrtvama Holokausta“, posveta: „Žrtvama ustaškog režima“.  Ta posveta bi bila ispisana na latinici, te na jezicima i pismima zajednica žrtava, ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. 

Zaključak Skupštine grada Zagreba izazvao je nedvosmislenu osudu i samihžidovskih organizacija iz Hrvatske kaoi Svjetskoga židovskog kongresa (WJC). Židovska općina Zagreb (u nastavku ŽOZ) je u pismu objavljenom 19. lipnja 2019., odluku skupštine nazvala „sramotnom“, tvrdeći da se tim spomenikom „želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH“. Temom koja obuhvaća šest milijuna Židova pobijenih diljem Europe, tvrdi ŽOZ, „želi se umanjiti značaj i težina zločina nad više desetaka tisuća naših članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine“.

I ostale reakcije na plan o gradnji takvog spomenika iznose slične argumente: Holokaust je naziv koji se uvriježio za nacistički genocid nad Židovima. Veći dio židovske populacije u NDH nije stradao od nacista nego po ustaškim logorima. Židovi, Srbi i Romi proganjani su na osnovu rasnih zakona donesenih u NDH. „Spomenik žrtvama Holokausta“ ne samo da ne bi uključivao većinu žrtava ustaškog režima koji su žrtvama postali samo zbog svoje etničke pripadnosti, nego bi, s nepodnošljivom količinom licemjerja, i krivnju za pogrom nad Židovima, počinjen u NDH s uporištem na vlastite rasne zakone, prebacio na naciste.

Tražimo da se provede konzultacija s židovskim, srpskim, romskim i antifašističkim organizacijama, pripremi dopuna zaključka u skladu s njihovim preporukama, te Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta preimenuje u Zaključak o podizanju spomenika žrtvama ustaškog režima i kao takav što prije uvrsti na dnevni red sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba. 

Danas smo podnijeli i podnesak DORH-u tražeći hitno postupanje po kaznenoj prijavi koju je Antifašistička liga Republike Hrvatskepodnijela protiv Jakova Sedlara 15. srpnja 2016. godine. Mada imamo u vidu opterećenost  Državnog odvjetništva, teško razumijemo zašto je za postupanje potrebno tako dugo vrijeme. Tražimo obavijest o poduzetim radnjama povodom podnesene prijave.

Posebno zabrinjava što je riječ o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl.325.st.4. Kaznenog zakona. Dana 4. travnja 2016. u kinu Europa u Zagrebu premijerno je prikazan dokumentarni film «Jasenovac-­istina», redatelja i producenta Jakova Sedlara. Proizvodnjom i prikazivanjem predmetnog filma  javno je poricao i znatno umanjio kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina, prvenstveno usmjerena prema skupini srpske nacionalne manjine, služeći se zamjenom teza, lažnim argumentima, krivotvorinama, prešućivanjem povijesnih činjenica, na način prikladan da se može potaknuti nasilje ili mržnja protiv takve skupine ili njenih pripadnika. Jakov Sedlar u filmu «Jasenovac-­istina»  naime poriče i znatno umanjuje genocid počinjen protiv Židova, Srba i Roma, a mržnju potiče prvenstveno prema Srbima.

Mada se u Izvješću Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava za 2018. navodi da se „Kaznena djela zločina iz mržnje i govora mržnje u državnim … odvjetništvima posebno prate i evidentiraju, te se radu na navedenim predmetima pridaje posebna pozornost“ pitamo se zašto je pažnja DORH-a izostala sve do sada. 

U ime Antifašističke lige, 

Zoran Pusić 

Vesna Teršelič

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću 

Tags: